Koliko znamo o ovoj sve češćoj pojavi, koliko smo u mogućnosti da pomognemo ukoliko se zadesimo u tom trenutku tu... Po mom mišljenju malo... slabo informisani i edukovani nikom nismo od koristi. Čitajte, edukujte se, pomozite koliko je u vašoj moći.
Kako
sprečiti srčani udar – simptomi, uzroci, preventiva
Da li ste
znali da svakih šest minuta u svetu jedan čovek doživi moždani udar?
To je zaista zabrinjavajuća i zastrašujuća
činjenica.
Čini se da čovek
u 21.veku ima mnogo lagodniji i lakši život u odnosu na one ljude koji su
živeli pre sto godina.Činjenica je da je tehnološki razvoj u mnogome doprineo
ljudskoj rasi. Ipak,s tim olakšicama došla je veća količina stresa, koji je
postao glavni uzročnik mnogobrojih opasnih i teških bolesti.
Poznato je
da je upravo stres odgovoran za mnogobrojne zdravstvene probleme, među kojima
je na prvom mestu srčani udar. Veoma brz način života, nedovoljno vremena za
odmor, nepravilna ishrana, korišćenje duvana i drugih opasnih supstanci samo su
neki od uzroka nastanka bolesti. Ne samo moždanog udara, već i mnogih drugih
ozbiljnih oboljenja.
U razvijenim
zemljama moždni udar je drugi po redu uzročnik smrti kod žena i peti kod
muškaraca. U Srbiji je još alarmantnija situacija, prvi na listi uzroka smrti
kod žena i drugi uzrok smrti muškaraca upravo je moždani udar.
Kako
prepoznati simptome moždanog udara?
Trnjenje
ruku i nogu
Često možemo
čuti da se ljudi žale na trnjenje ruku, nogu i nelagode u predelu grudnog koša.
Jedan od najpoznatijih i najčešćih simptoma ovog stanja su oduzetost
ekstremiteta, ruke, noge ili lica najčešće na jednoj polovini tela. Zbog
smanjenog protoka kiseonika do mozga, koje i uzrokuje ovo stanje, oduzima se
neki deo tela.
Otežan govor
Pored toga,
otežan govor, gubitak ravnoteže, zamućenost vida još su neki od pokazatelja da se nešto ozbiljno dešava u organizmu. Već
pri prvim signalima potrebno je otići u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Jaka
glavobolja
Jaka
glavobolja, praćena mučninom i povraćanjem može da ukazuje na opasno stanje poznato kao šlog. Problemi
sa vidom,nejasne i duple slike, zbunjenost samo su neki od simpotomi ovog
stanja opasnog po život.
Gubljenje
ravnoteže i slaba koordinacija pokreta
Usled slabog
protoka krvi u mozak i nedostatka kiseonika dolazi do slabe koordinacije
pokreta u ekstremitetima i često do pada ili nestabilnog držanja tela. Često je
narušena ravnoteža pa se telo zanosi u jednu ili drugu stranu, što dovodi do
nesigurnosti u hodu. Svi ovi simptomi nikada nisu sami već se javljaju udruženi
sa drugim tegoba.
Brza
reakcija već kod prvih simptoma spašava život
Šlog se može
sprečiti i lečiti, ali se mora reagovati brzo. Zato je bitno da svako može da
prepozna osnovne simptome i da zatraži lekarsku pomoć u prva tri ili četiri sata
od početka tegoba, jer se u tim prvim satima može dosta uraditi. Što više
vreman prođe od prvih simptoma to su šanse za izlečenje sve manje.
Nemi moždani
udar
Ovaj pojam
je sve češći u savremenoj medicini. Ova vrsta moždanog udara ili šloga
specifična je po tome što nema standardne simptome, već se dešava da prođe bez
ikakvih nagoveštaja. Tako se tokom nekih drugih pregleda ili kontrola magnetnom
rezonancom može utvrditi da je neko imao takozvani „nemi“ moždani udar. To je
moguće utvrditi, jer su uočljive promene na mozgu koje su karakteristične za
klasični moždani udar.
Ovo
oboljenje je jako opasno zbog toga što se često ponavlja a da toga nismo ni
svesni, pa samim što se bolest ne leči može dovesti do smrtnog ishoda.
Najrizičnije
grupe koje su podložne moždanom udaru su starije osobe, osobe koje imaju
povišen krvni pritisak, kao i dugogodišnji pušači.
Kako
sprečiti moždani udar?
Moždani udar
nikada ne dolazi potpuno neprimetno. Pre samog šloga organizam prolazi kroz
neke faze, najčešće se stvaraju manji krvni ugrušci, koji prouzrokuju neke
blaže tegobe, koje mnogi ljudi zanemare. Osećaj umora, slabosti, bolovi u
grudima, slabiji vid, samo su neki od upozorenja da se u našem organizmu dešava
nešto loše. Oslušnite svoj organizam i obratite pažnju na ono što vam poručuje,
jer na taj način možete učiniti mnogo da sprečite dalji razvoj bolesti.
Uzroci
nastanka moždanog udara
Glavni uzrok
nastanka šloga jeste nedostatak kiseonika u mozgu. On nastaje usled toga što krvni ugrušak, tromb,
zapuši krvni sud, arteriju u mozgu, pa tako mozak ne može da se snadbe sa
dovoljnom količinom kiseonika. U nekim ređima slučajevima se dešava da krvni
sud pukne. Oba uzroka su usko vezana za visok krvni pritisak, pa se samom
regulacijom njega može sprečiti i nastanak infarkta.
Sprečite
nastanak tromba
Stvaranje
krvnih ugrušaka nastaje postepeno, najčešće se krvni sudovi oštećuju tokom
života, a ako ne vodimo računa o tome dolazi do toga da se stvaraju trombovi.
Oni mogu da se kreću kroz krvne sudove, a kad dodju do nekih suženja ili se
nađe više trombova u isto vreme dolazi do zapušavanja krvnih sudova i do
komplikacija.
Da biste
sprečili nastanak tromba morate koristiti adekvatne lekove, koji omogućavaju da
se ti krvni ugrušci razgrade i nesmetano prođu kroz krvne sudove. Takođe,
alternativna medicina nudi brojne medikamente koje pomažu u jačanju krvnih
sudova i sprečavaju zgrušavanje krvi.
Naročito su
ugroženi pacijenti koji boluju od ateroskleroze, bolesti krvnih sudova, koja s
godinama sve više uništava krvne sudove, oni se sužavaju i na njima se prave
neravnine što je predispozicija za zakrčenje i nastanak tromba.
Preventiva
kod moždanog udara
S obzirom na
to da je moždani udar postao poput epidemije, ono što je najbitnije da ljudi
shvate je to da treba bolest preduprediti i ne dozvoliti da se dogodi. Dakle,
prevencija je ono što je najbitnije. Ovo naročito važi za ljude koji u svojoj
porodici već imaju dijagnostikovano ovo oboljenje.
Preventivni
pregledi, kao i kontrola kod hroničnih bolesnika i uzimanje propisane terapije
dovode do stabilizacije zdravstvenog stanja obolelih. Samim tim sprečava se
dalji razvoj bolesti i dodatnih komlikacija. Redovnim kontrolama i vođenjem
zdravog života moždani udar se može sprečiti.
Istraživanja
su pokazala da uz pomoć savremenih metoda lečenja može da se spreči čak 80
procenata moždanih udara.
Postoje faktori na koje ne možemo da utičemo
kao što su starenje, pol, rasa i gentetske predispozicije, ali i oni koji
zavise od nas samih. U drugu grupu, na koju možemo uticati odgovornim
ponašanjem su povišen krvni pritisak, šećerna bolest, povišen holesterol i
trigliceridi u krvi. A dugogodišnje pušenje, konzumiranje alkohola, kao i
korišćenje kontraceptivnih pilula sa velikom količinom hormona.
Pored svega ovoga način života je veliki okidač za
nastanak različitih bolesti, fizička neaktivnost, loša i neredovna ishrana,
nedovoljno sna, kao i svakodnevni stres.
Koje su
posledice moždanog udara?
Osobe koje
dožive moždani udar u najvećem broju slučajeva ostaju trajni invalidi. Stepen
invaliditeta zavisi od jačine infarkta i toga koliko je brzo pristupljeno
lečenju. U prvih nekoliko sati može se mnogo uraditi na tome da se povrate
funkcije mogza koje su ugrožene nedostatakom kiseonika. Ipak, posledice u
velikom broju slučajeva ostaju do kraja života.
Najčešće su
to nemogućnost hoda, oduzetost jedne polovine tela, delimična ili potpuna
nemogućnost govora, smetnje u vidu i drugi problemi. O takvim pacijentima je
potrebno da brine neko drugi i to poprilično opterećuje kompletno društvo.
Redovnim
sistematskim pregledima do zdravlja
S obzirom na
to da ova bolest dostiže srazmere epidemije društvo se proteklih nekoliko
godina sve više okreće edukaciji ljudi i prevenciji ove bolesti. Redovni
sistematski pregledi su postali sastavni deo gotovo svih velikih kompanija,
koje od svojih zaposlenih zahtevaju da jednom godišnje odrade kompletne
preglede. Time se stvara navika da se redovno kontroliše zdravlje, a takođe i
da se spreči nastanak ozbiljnih bolesti. To kompanijama više odgovara nego da
plaćaju radnike koji su na bolovanju zbog različitih teških oštećenja i
invaliditeta.
Iako
muškarci češće oboljevaju od šloga, kod žena je veći procenat smrtnosti nego
kod muškaraca. Žene su zbog hormonskih promena, kao što je menopauza,
podložnije ovoj opakoj bolesti. Zbog nekih loših navika u mlađim i srednjim
godinama, pušenje, gojaznost, dijabetes stvara se podloga da se u kasnijim
godinama dođe do neželjenih bolesti poput moždanog i srčanog udara.
Zato svaki
pojedinac za sebe mora da vodi računa o tome kakav život vodi, koliko može da
utiče na to da spreči nastanak bolesti i podigne kvalitet života na što veći
nivo. Jer mnogo toga možemo uraditi za svoje zdravlje ukoliko imamo svest o
onom što nas može zadesiti.